O nama

Univerzitetski računarski centar (URC) čini temelj računarske i informacione infrastrukture Univerziteta. Plan razvoja ogleda se u unapređivanju postojećih hardverskih i softverskih rješenja i uvođenju novih tehnologija.

Osnovni ciljevi URC-a su:

  • digitalizacija poslovnih procesa kroz integrisani informacioni sistem,
  • poboljšanje performansi,
  • povećanje nivoa sigurnosti podataka i
  • razvoj računarske mreže.

Istorijat URC-a

Univerzitetski računarski centar (URC) osnovan je 1991. godine u sklopu Rektorata Univerziteta u Banjoj Luci. URC je osnovan kako bi se članicama Univerziteta obezbijedili računarski servisi. Prvi rukovodilac URC-a bio je prof. dr Miroslav Rogić. Usljed ratnih dešavanja, aktivnosti URC-a bile su usporene do 6. maja 1995. godine. Tog dana je uspostavljena prva internetska veza između URC-a i Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta u Beogradu. To je ujedno bila i prva internetska veza u Republici Srpskoj. Ovaj projekat je realizovan zahvaljujući entuzijazmu zaposlenih u URC-u i grupe studenata, volontera. Telekom Srpske podržao je projekt donacijom jednog radiorelejnog kanala na trasi Banja Luka - Beograd. Nosioci cijelog projekta su bili prof. dr Miroslav Rogić i dipl. inž. Marina Miljuš. Najveći doprinos tehničkoj realizaciji projekta su dali Mirko Veselić i Dragomir Ninković, studenti našeg Univerziteta, te saradnici sa ETF Beograd.

 

Neposredno nakon toga instalisano je i 8 modemskih Dial-up linija za pristup mreži sa računara izvan URC-a. U oktobru 1999. godine, uspostavljena je računarska mreža Univerziteta u Banjoj Luci (100 Mbps LAN, 2 Mbps WAN). Za povezivanje starog kampusa upotrebljen je optički kabl. To je bila prva implementacija optike za prenos podataka. Finansijsku i stručnu pomoć za realizaciju projekta je dala Vlada Slovenije, odnosno akademska mreža Slovenije ARNES. Uz sve fakultete Univerziteta u Banjoj Luci, na ovu mrežu su bili priključene Narodna i univerzitetska biblioteka RS i Gimnazija u Banjoj Luci. Narednih godina u saradnji sa firmom Lanaco korišćen je satelitski link za pristup internetu preko norveškog povajdera TAI IDE.
URC je učestvovao i u osnivanju Akademske i istraživačke mreže Bosne i Hercegovine BIHARNET 1998. godine, čiji je nosilac bio ARNES .

Međutim, URC je uskoro inicirao osnivanje Akademske i istraživačke mreže Republike Srpske (SARNET), koju je Vlada Republike Srpske zvanično osnovala sredinom 2000. godine. U početnoj fazi rada, URC je obavljao funkcije SARNET-a, kao što su upravljanje adresnim prostorom i administracija domena RS.BA. U septembru 2018. godine završena je implementacija Fakultetskog informacionog sistema, što je omogućilo studentima da većinu administrativnih poslova, uključujući i prijavu ispita, obavljaju od kuće.

URC je do 2013. godine bio smješten u prostorijama Mašinskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, a od 23.9.2013. godine se preselio u sopstveni objekat na adresi Univerzitetski grad, Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A.


Rukovodioci URC-a od osnivanja do danas bili su: prof. dr Miroslav Rogić, prof. dr Slavko Marić, Branislav Jovković, dipl. inž., Nebojša Babić, dipl. inž. Od 2017. godine rukovodilac URC-a je Aleksandar Gaćina, dipl. inž.

Pročitaj više
Infrastruktura

Račynarska mreža Univerziteta y Banjoj Lyci predstavlja osnovny infrastryktyry za razvoj nayke i obrazovanja y Repyblici Srpskoj. U svijetski trend globalizacije informacionog prostora Univerzitet y Banja Lyci se ykljyčio početkom 1991. godine. Nažalost, ratna zbivanja y bivšoj BiH (1991-1995. godina), kao i posljedice rata, nisy dozvolili intezivan razvoj y sklady sa svjetskim trendovima i objektivnim potrebama Univerziteta. Ipak, i pored nedostatka finansijskih sredstava i sistemskog pristypa nadležnih državnih organa, entyzijazmom i voljom akademske zajednice bilježeni sy postepeni, ali značajni yspjesi y nastanky i razvojy ove mreže. Konačno, y novembry 1999. godine zaokryžen je i finaliziran projekat koji je integrisao y jedinstveny mrežny cjeliny sve institycije Univerziteta y Banja Lyci. Ovaj datym se može smatrati zvaničnim početkom rada Univerzitetske akademske mreže Univerziteta y Banja Lyci, ali isto tako i početkom rada Akademske i istraživačke mreže Repyblike Srpske (SARNET). Uspostavljanje ove mreže će y bydyćnosti biti od ogromnog značaja za razvoj nayke, tehnike, kyltyre i obrazovanja, kao i ykypnog ekonomskog razvoja y Repyblici Srpskoj.

 

Trenutno stanje povezanosti na Interent mrežu: 

 

KAMPUS 1

SARNET ( Mašinski fakultet, Tehnološki fakultet, Šumarski fakultet, Pravni fakultet, Arhitektonsko-građevinski fakultet, Ekonomski fakultet).

 

KAMPUS 2

SARNET ( Rektorat, Akademija umjetnosti, Poljoprivredni fakultet, Filozofski fakultet, Fakultet političkih nauka, Filološki fakultet, Medicinski fakultet, Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta, Arhitektonsko-građevinski fakultet, Institut za genetičke resurse).

 

ORGANIZACIONE JEDINICE VAN KAMPUSA 1 I 2

SARNET ( Elektrotehnički fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Medicinski fakultet, Rudarski fakultet (Prijedor)).

 

Pročitaj više
Usluge

Registracija .RS.BA podomena

URC Vam omogućava da besplatno možete izvršti registraciju poddomena.

Za registraciju poddomena je potrebno da pošaljete zahtijev sa željenim nazivom domena na adresu: domeni@unibl.rs

Pored željenog naziva domena potrebno je proslijediti i podatke o DNS serverima na kojima se hostuje sajt.

Izvršite registraciju .RS.BA podomena - popunite obrazac 

 

Ostale usluge

URC Banja Luka nudi usluge web dizajna, konsaltinga i kurseva iz oblasti računara.Dugogodišnje iskustvo i stručnost tima URC su garancija kvaliteta naših usluga.Za sve dodatne informacije i savjete obratite nam se na broj 051/465-595, ili putem elektronske pošte urc@unibl.rs.

 

Pročitaj više

Poslednje novosti

Pogledajte sve novosti

13. novembar, 2023.

Uskoro vlastita "Digital Twins" replika?

Sigurno ste do sada nailazili na pojam "Digital Twins" koji je posebno zastupljen u svijetu 4.0 tehnologije. Digital Twins predstavlja virtuelnu kopiju nekog stvarnog objekta, kao što su automobili, mlazni motori, vjetroelektrane, objekti, velike zgrade, gradovi ili čak mogućnost kloniranja ljudskog bića i pojedinih organa. 

Koncept digitalnog blizanca postao je popularan 2017. godine, kada ga je Gartner proglasio jednim od deset najboljih strateških tehnoloških otkrića. Život digitalnog blizanca počinje tako što naučnici iz područja primjenjene matematike i nauke o podacima istražuju fizičke i operativne informacije o fizičkom objektu ili procesu, kako bi razvili matematički model koji simulira original. Programeri omogućavaju virtuelnom uređaju da prima povratne informacije od senzora koji prikupljaju podatke o nekom objektu iz realnog vremena. Ti podaci se u fazi razvoja skiladište u cloud-u, jer je lokalno skladištenje finansijski neprihvatljivo. Na taj način se omogućava da digitalna verzija objekta oponaša i simuliše sve događaje i radnje koje se dešavaju kod orginalnog objekta u stvarnom vremenu i prostoru.

"Digital Twins" koristi četri tehnologije za prikupljanje i skladištenje podataka u stvarnom vremenu: IoT tehnologija (tehnologija internet stvari), AI tehnologija (umjetna inteligencija), XR tehnologija (proširena stvarnost) i CC tehnologiju (Cloud Computing). 

Digitalni blizanci se trenutno najviše koriste u industriji. Tako su na primjer široko poznati proizvođači automobila BMW i Nvidia kreirali vlastitog digitalnog blizanca koji im služi u procesu testiranja i predviđanja određenih situacija u saobraćaju.

Pored automobilske industrije, digitalni blizanci su pronašli mjesto i u vazdušnom saobraćaju u cilju simulacije procesa uzlijetanja i slijetanja aviona, kao i sigurnosnih izazova u simulirajućim olujnim vremenskim prilikama.

Digitalni blizanci koriste se i u urbanističkom planiranju omogućavajući dizajnerima da predstave planirane zgrade putem digitalne replike, korišćenjem digitalnog blizanca grada uz pomoć kojeg mogu da izvrše sva neophodna testiranja prije same izgradnje zgrade. To se odnosi prvenstveno na razmještaj namještaja, dizajn, visina zgrade, proporcije i osvjetljenje.

Danas se primjena digitalnih blizanaca sve više spominje i u zdravstvenom sektoru. Tako su u Holandiji pojedini instituti već pokrenuli istraživanja o digitalnim blizancima i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrtnosti i predstavljaju bitan zdravstveni problem od javnog interesa, upotreba digitalnih blizanaca koji bi vršili analizu zdravstvenih podataka i imali sposobnost predviđanja da li je osoba na putu razvoja kardiovaskularnih bolesti je od velikog značaja. Danas se radi i na razvoju poluaktivnog ljudskog modela digitalnog blizanca za otkrivanje stenoze karotidnih arterija(suženje unutrašnjeg razmjera karotidne arterije, koje najčešće nastaje kao posljedica nakupljanja holesterola na stijenkama arterija i koja povećava rizik od srčanog udara).

Drugi primjer primjene digitalnih blizanaca je razvoj automatskog sistema slanja tekstulanih poruka na mobilne telefone radi samokontrole pacijenata najčešće kod onih koji boluju od dijabetesa. Međutim razvijanje digitalnog blizanca koji može adekvatno simulirati ili predvidjeti zdravstveno stanje osobe, mnogo je izazovnije od kreiranja digitalne replike nekog neživog objekta prvenstveno zbog složenosti razumjevanja gena i širok spektra bolesti. Osim toga, ljudi su bića koja imaju individualne karakteristike, emocije, sklonosti za razlitiča predispozitivna oboljenja. Potpunu kopiju ljudskog tijela vrlo je teško kreirati ako posmatramo tehničku stranu i dinamičko okruženje.

Najznačajniji problemi vezani sa ljudskim digitalnim blizancima su podaci, njihova sigurnost i privatnost. Jedan od velikih rizika jeste krađa biometrijskih podataka s obzirom na to da digitalni blizanci sadrže podatke kao što su otisci prstiju, skeniranje oka, oblik lica, ruku, DNK, dinamika potpisa... Ukoliko ti podaci dođu u pogrešne ruke mogu nastati globalni problemi pri identifikaciji pojedinca. Sa druge strane postoji etički rizik jer se podaci o nekom pojedincu mogu zloupotrijebiti protiv njega i izazvati njegovo potpuno uništenje.

Na kraju možemo zaključiti da digitalni blizanci mogu biti upotrebljeni na vrlo pozitivne ali i negativne načine, te zbog toga regulacija svih etičkih i pravnih pitanja u stopu treba pratiti njihov tehnološki razvoj i napredak.

Da li je čovječanstvo zaista spremno za svijet "Digital Twins" replika?