13. novembar, 2023.

Uskoro vlastita "Digital Twins" replika?

Sigurno ste do sada nailazili na pojam "Digital Twins" koji je posebno zastupljen u svijetu 4.0 tehnologije. Digital Twins predstavlja virtuelnu kopiju nekog stvarnog objekta, kao što su automobili, mlazni motori, vjetroelektrane, objekti, velike zgrade, gradovi ili čak mogućnost kloniranja ljudskog bića i pojedinih organa. 

Koncept digitalnog blizanca postao je popularan 2017. godine, kada ga je Gartner proglasio jednim od deset najboljih strateških tehnoloških otkrića. Život digitalnog blizanca počinje tako što naučnici iz područja primjenjene matematike i nauke o podacima istražuju fizičke i operativne informacije o fizičkom objektu ili procesu, kako bi razvili matematički model koji simulira original. Programeri omogućavaju virtuelnom uređaju da prima povratne informacije od senzora koji prikupljaju podatke o nekom objektu iz realnog vremena. Ti podaci se u fazi razvoja skiladište u cloud-u, jer je lokalno skladištenje finansijski neprihvatljivo. Na taj način se omogućava da digitalna verzija objekta oponaša i simuliše sve događaje i radnje koje se dešavaju kod orginalnog objekta u stvarnom vremenu i prostoru.

"Digital Twins" koristi četri tehnologije za prikupljanje i skladištenje podataka u stvarnom vremenu: IoT tehnologija (tehnologija internet stvari), AI tehnologija (umjetna inteligencija), XR tehnologija (proširena stvarnost) i CC tehnologiju (Cloud Computing). 

Digitalni blizanci se trenutno najviše koriste u industriji. Tako su na primjer široko poznati proizvođači automobila BMW i Nvidia kreirali vlastitog digitalnog blizanca koji im služi u procesu testiranja i predviđanja određenih situacija u saobraćaju.

Pored automobilske industrije, digitalni blizanci su pronašli mjesto i u vazdušnom saobraćaju u cilju simulacije procesa uzlijetanja i slijetanja aviona, kao i sigurnosnih izazova u simulirajućim olujnim vremenskim prilikama.

Digitalni blizanci koriste se i u urbanističkom planiranju omogućavajući dizajnerima da predstave planirane zgrade putem digitalne replike, korišćenjem digitalnog blizanca grada uz pomoć kojeg mogu da izvrše sva neophodna testiranja prije same izgradnje zgrade. To se odnosi prvenstveno na razmještaj namještaja, dizajn, visina zgrade, proporcije i osvjetljenje.

Danas se primjena digitalnih blizanaca sve više spominje i u zdravstvenom sektoru. Tako su u Holandiji pojedini instituti već pokrenuli istraživanja o digitalnim blizancima i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. S obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti najčešći uzrok smrtnosti i predstavljaju bitan zdravstveni problem od javnog interesa, upotreba digitalnih blizanaca koji bi vršili analizu zdravstvenih podataka i imali sposobnost predviđanja da li je osoba na putu razvoja kardiovaskularnih bolesti je od velikog značaja. Danas se radi i na razvoju poluaktivnog ljudskog modela digitalnog blizanca za otkrivanje stenoze karotidnih arterija(suženje unutrašnjeg razmjera karotidne arterije, koje najčešće nastaje kao posljedica nakupljanja holesterola na stijenkama arterija i koja povećava rizik od srčanog udara).

Drugi primjer primjene digitalnih blizanaca je razvoj automatskog sistema slanja tekstulanih poruka na mobilne telefone radi samokontrole pacijenata najčešće kod onih koji boluju od dijabetesa. Međutim razvijanje digitalnog blizanca koji može adekvatno simulirati ili predvidjeti zdravstveno stanje osobe, mnogo je izazovnije od kreiranja digitalne replike nekog neživog objekta prvenstveno zbog složenosti razumjevanja gena i širok spektra bolesti. Osim toga, ljudi su bića koja imaju individualne karakteristike, emocije, sklonosti za razlitiča predispozitivna oboljenja. Potpunu kopiju ljudskog tijela vrlo je teško kreirati ako posmatramo tehničku stranu i dinamičko okruženje.

Najznačajniji problemi vezani sa ljudskim digitalnim blizancima su podaci, njihova sigurnost i privatnost. Jedan od velikih rizika jeste krađa biometrijskih podataka s obzirom na to da digitalni blizanci sadrže podatke kao što su otisci prstiju, skeniranje oka, oblik lica, ruku, DNK, dinamika potpisa... Ukoliko ti podaci dođu u pogrešne ruke mogu nastati globalni problemi pri identifikaciji pojedinca. Sa druge strane postoji etički rizik jer se podaci o nekom pojedincu mogu zloupotrijebiti protiv njega i izazvati njegovo potpuno uništenje.

Na kraju možemo zaključiti da digitalni blizanci mogu biti upotrebljeni na vrlo pozitivne ali i negativne načine, te zbog toga regulacija svih etičkih i pravnih pitanja u stopu treba pratiti njihov tehnološki razvoj i napredak.

Da li je čovječanstvo zaista spremno za svijet "Digital Twins" replika?